Usvajanjem Statuta Rudarsko‐geološkog fakulteta 1990. godine, OOUR Grupa za hidrogeologiju prerasla je u Institut za hidrogeologiju, kao posebnu organizacionu jedinicu u okviru Geološkog odseka Rudarsko‐geološkog fakulteta. Od 2000. do 2007. godine, pored Instituta, postojao je Smer za hidrogeologiju, a iste godine formirana je i Katedra za hidrogeologiju, takođe u okviru Instituta, koja i danas deluje u sastavu Departmana sa stalno angažovanim nastavnim kadrom.

U periodu 1991‐2007 na tadašnjem Institutu za hidrogeologiju delovalo je 13 laboratorija, i to: Laboratorija za hidrohemiju, Laboratorija za regionalnu hidrogeologiju, Laboratorija za hidrogeološko kartiranje i izradu hidrogeoloških karata, Laboratorija za hidrauliku i dinamiku podzemnih voda, Laboratorija za projektovanje hidrogeoloških istraživanja, Laboratorija za izradu hidrogeoloških objekata, Laboratorija za zaštitu podzemnih voda, Laboratorija za geotermalnu energiju, Laboratorija za vodosnabdevanje podzemnim vodama, Laboratorija za mineralne, termalne i termomineralne vode, Laboratorija za rudničku hidrogeologiju, Laboratorija za meliorativnu i hidrogeologiju u građevinarstvu, Laboratorija za metode hidrogeoloških istraživanja, Laboratorija za hidrologiju i vodoprivredu.

Od 1993. godine, 6. maj ‐ Đurđevdan ustanovljen je kao slava Departmana, nakon čega prerasta i u Slavu celog Geološkog odseka. Dugogodišnji domaćin Slave bio je prof. M. Lazić.

Smerom, Institutom i Katedrom rukovodili su šefovi, dok su im u poslu pomagali zamenici. Tokom postojanja Instituta, tehnički sekretar bila je M. Srećković.

Rukovodstvo Smera, Instituta i Katedre za hidrogeologiju u periodu 1990 ‐ 2007

Na prelazu u 90‐te godine prošlog veka, izvršeno je novo podmlađivanje nastavnog kadra na tadašnjem Institutu za hidrogeologiju zapošljаvanjem asistenata‐pripravnika: P. Dokmanovića (1989), O. Krunić (1990), V. Ristić (1990), D. Polomčića (1993) i M. Vidovića (1993). I tada je primenjen koncept da se izradom doktorskih disertacija mladih saradnika u nastavu uvode nove ili razvijaju postojeće specijalističke discipline u hidrogeologiji. Kao rezultat izrade disertacija navedenih mlađih članova instituta, razvijene su discipline: primenjena hidrologija u karstu, modeliranje podzemnih voda, a neke postojeće su osavremenjene: mineralne vode, izvorišta podzemnih voda, dinamika podzemnih voda, vodosnabdevanje i regionalna hidrogeologija.

Sredinom 90‐ih godina prošlog veka (1996) na Institutu za hidrogeologiju bilo je zaposleno:

17 nastavnika i saradnika u nastavi: dr B. Filipović, red. prof.; dr N. Dimitrijević, red. prof.; dr S. Prohaska, red. prof.; dr S. Vujasinović, red. prof.; dr M. Lazić, van. prof.; dr V. Tomić, van. prof.; dr Z. Stevanović, van. prof.; dr V. Dragišić, van. prof.; dr M. Milivojević, van. prof.; dr M. Pušić, docent; dr M. Simić, docent; mr P. Papić, asistent; mr P. Dokmanović, asistent; mr V. Ristić, asistent; mr O. Krunić, asistent; mr D. Polomčić, asistent; M. Vidović, asistent‐pripravnik;

6 stalno zaposlenih stručnih saradnika: mr I. Matić, istraživač‐saradnik; B. Cvejić, stručni saradnik; B. Hajdin, stručni saradnik; Z. Marijanović, laborant; M. Srećković, tehnički sekretar; M. Jarić, bibliotekar.

4 zaposlena stručna saradnika na određeno vreme: M. Martinović, B. Miladinović, B. Jevtović, S. Ankić.

U periodu 1997‐2002. godine, u penziju su otišli prof. B. Filipović i prof. Nadežda Dimitrijević, a izvršen je prijem asistenata‐pripravnika: B. Sekulovića (1997), D. Milenića (1998), I. Jemcova (2000), i saradnika u nastavi: S. Parlića (2000), A. Ložajića (2001) i G. Milanovića (2002).

Krajem 2005. godine na Institutu je bilo zaposleno:

16 nastavnika i saradnika u nastavi: dr S. Vujasinović, red. prof.; dr S. Prohaska, red. prof.; dr V. Tomić, red. prof.; dr M. Milivojević, red.prof.; dr M. Pušić, red.prof.; dr M. Lazić, red.prof.; dr Z. Stevanović, red.prof.; dr V. Dragišić, red.prof.; dr P. Papić van.prof.; dr P. Dokmanović, van. prof.; dr O. Krunić, van.prof.; dr D. Polomčić, van.prof.; dr D. Milenić, docent; mr V. Ristić, asistent; mr I. Jemcov, asistent; S. Parlić, saradnik u nastavi;

6 stalno zaposleni stručnih saradnika: dr I. Matić, viši naučni saradnik; mr B. Hajdin, sistem administrator; mr M. Martinović; B. Cvejić; Z. Marijanović, laborant i M. Jarić, bibliotekar;

11 stručnih saradnika zaposlenih na određeno vreme: S. Špadijer, M. Krmpotić, V. Živanović, V. Tripković, I. Đokić, S. Nuhović, M. Čekić, G. Letić, V. Čanić, Ž. Kljajić, S. Sorajić.